2.1 Zatrpavanje arheoloških nalaza


Prije samog početka radova bilo je za očekivati da će se prilikom uređenja splitske Rive pronaći arheološki nalazi. U tu svrhu izvršena su opsežna arheološka istraživanja, te se došlo do vrlo značajnih arheoloških otkrića, koji u nekim segmentima bacaju novo svijetlo na Dioklecijanovu palaču i na razvitak povijesne jezgre Splita. Pokušati ćemo u najkraćim crtama nabrojiti što je sve nađeno:

I Zapadni dio obuhvata projekta Rive

Na zapadnom dijelu Rive otkriveni su:
  • temelji kasnosrednjovjekovnog kaštela Bernardi (XIII stoljeće);
  • temelji mletačkog kaštela (XV stoljeće) s dijelovima pripadajuće obale


Posebno su impresivni temelji mletačkog kaštela, kojemu su ostale sačuvane dvije sjeverne kule, a sav preostali zidom uokvireni prostor pružao se dalje prema jugu i sad su otkriveni njegovi temelji.

II Istočni dio obuhvata projekta Rive

Tu je pronađeno pet različitih povijesnih slojeva, koji čine jedno od najzanimljivijih horizontalnih stratifikacija u našoj arheologiji:

Prvi povijesni sloj
Pristanište iz rimskog preddioklecijanovog doba.
Pronađeni ostaci konstrukcije Rimskog ranocarskog drvenog pristaništa (mula), temeljena na drvenim pilotima i prirodnoj morskoj stijeni, čine najstariji povijesni sloj.
Otkriveni su okomito zabijeni drveni piloti, a u nasipu je nađeno mnogo ostataka amfora koje upućuju na datiranje možda čak i u helenističko doba.

Drugi povijesni sloj
Obala iz vremena izgradnje Dioklecijanove palače
Ova obala je drugi povijesni sloj u razvitku splitske Rive i svakako je jedan najprivlačnijih nalaza u Dioklecijanovoj palači u posljednjim desetljećima.
Zapadno od ulaza u podrumske dvorane Dioklecijanove palače otkrivena je obalna linija pristaništa dugog više od 40 metara, zidana velikim pravilno klesanim blokovima u tehnici opus quadratum.




Treći povijesni sloj
Obala kojoj pripadaju zidane dogradnje i prigradnje vjerojatno nastale na izmaku kasne antike ili u ranom bizantskom dobu (između VI i XI stoljeća)
Način gradnje tog zida manje je kvalitetan, jer ga čini uporaba lomljenih komada i poneki klesanac. U toj strukturi pronađene su i mnoge spolije, poput arhitrava, koji je pripadao monumentalnoj preddioklecijanovoj građevini. Još , sredinom prošlog stoljeća bili su pronađeni njeni ukrasni ostaci, nadopunjeni nalazima iz kraja stoljeća. Oni su pokazali da se na mjestu Dioklecijanove palače nalazila jedna zgrada kružnog tlocrta (stadion, hram, odeon?) koja je uklonjena da bi se mogla sagraditi Dioklecijanova palača. Sada su iskopavanjem Rive pronađeni i drugi njezini dijelovi.
Još nije točno utvrđeno vrijeme gradnje tog proširenja obale, ali se po stratigrafskim okolnostima može pretpostaviti da pripada vremenskom rasponu od Justinijanova vremena do visokog srednjeg vijeka ( između VI i XII stoljeća).
Četvrti povijesni sloj
Srednjovjekovni obalni zid
Na 12-om metru južno od Kellerovih kućica otkriven je trakt obalnog zida odmaknut oko 1 m od mletačke (venecijanske) obale. Građen je nešto lošijom tehnikom klesanaca zidanih u redovima, a istraživači ne isključuju mogućnost da je bio i u funkciji nekog mandrača.

Peti povijesni sloj
Venecijanska obala
Položaj pokazuje već znatno proširenje u odnosu na prvu obalu iz Dioklecijanova doba, konstatiranu u dužini od preko 120 metara. Zanimljivi su njegovi temelji na nasipu iz ranijih razdoblja, u kojem su pronađeni također ostaci iz Dioklecijanovog, pa čak i
preddioklecijanovog vremena.

Nažalost, svi nalazi ostali su duboko pod betonom, doduše stručno zaštićeni, ali nedostupni javnosti. Vodile su se rasprave o tome kako i na koji način prikazati nalaze, ali ipak se u konačnici pristupilo zatrpavanju.
Svoj mišljenje o prezentiranju arheoloških nalaza iznio je i dr. Duško Kečkemet u tekstu „O funkcionalnosti i nefunkcionalnosti opreme splitske Rive":
„Arheološki nalazi starih riva zatrpani su i nisu predstavljeni javnosti na licu mjesta, iako je to moglo biti učinjeno ucrtavanjem ranijih riva u novom pločniku i preglednom tablom sa crtežima i legendama na tom položaju.“

U prilogu donosimo i prijedlog Društva prijatelja kulturne baštine o načinu prikazivanja nalaza kao i skandalozan odgovor splitskog konzervatora Joška Belamarića objavljen 19.03.2007. godine u Jutarnjem listu:

Piše: Duška Čolović

Nalazi s rive bit će u dva muzeja
SPLIT - Ostatke Dioklecijanove rive, koje su arheolozi pronašli i odlučili zatrpati jer nisu našli način na koji bi mogli biti sačuvani, treba obilježiti posebno izvedenom obradom partera, smatraju u Društvu prijatelja kulturne baštine Split.
- Obilježavanje arheoloških nalaza u parteru može se postići upotrebom drukčijeg materijala, primjerice kamenih ploča u raznim tonovima.
Tako bi se barem nagovijestilo što se krije pod zemljom - navodi predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Ante Sapunar.
Društvo predlaže da se ostaci Dioklecijanove obale, mletačkog kaštela i mletačke rive obilježe postavljanjem panoa s crtežima nalaza i tekstualnim opisom.
Međutim, ravnatelj splitskog Konzervatorskog zavoda Joško Belamarić otklanja takvu mogućnost.
- Bojim se da to neće biti moguće jer dimenzije Dioklecijanove rive nije moguće ustanoviti. Mi ne znamo gdje počinje niti gdje završava ta riva - rekao je Belamarić te dodao da će nalazi s Rive biti izloženi u dva muzeja na Rivi.
Postav jednog muzeja činit će nalazi Dioklecijanove rive, a u drugom, koji će biti u Hrvojevoj kuli, izložit će se nalazi kaštela i fortifikacija. Belamarić ističe da ispitivanje mogućnosti izlaganja ostataka jugozapadne kule još traju.


 Studio X izradio je projekt „suhog“ ili „mokrog“ prezentiranja temelja jugozapadne kule Dioklecijanove palače (vidi prilog), ali i ta mogućnost je odbačena o čemu donosimo tekst Tee Sumić objavljen 11.04.2007. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom „Nalaze s Rive ostavimo u vodi i natkrijmo mostom“:

"Nema apsolutno nikakvih urbanističkih, konzervatorskih ni tehničkih razloga za zatrpavanje vrijednih ostataka jugozapadne kule, pronađenih tijekom arheoloških iskapanja na Rivi, tvrdi Zlatko Uzelac, nekadašnji zamjenik ministra graditeljstva, a sada član zagrebačkog projektnog biroa "Studio X".
Suprotno vještačenju Instituta građevinarstva Hrvatske, koji problem voda koje bi nadirale u otvor s ostacima kule drži nerješivim, u "Studiju X" smatraju drukčije, što su pokazali i u projektu prezentiranja ostataka jugozapadne kule, izrađenom po narudžbi Ministarstva kulture.
— Dokazali smo kako je to vrlo jednostavno izvedivo, no unatoč tome, komisija se prošloga tjedna odlučila na zatrpavanje nalaza, što mogu objasniti jedino lobiranjem projektanata koji ne žele da im se poremeti slatkasti "total dizajnić" — navodi Uzelac ističući kako drugdje u svijetu nikome ne bi palo napamet zatrpavati tako važne nalaze koji, među ostalim, pokazuju gdje je počinjala Palača.
Prema zamisli "Studija X", ostaci kule bi ostali otkriveni, a kako se ne bi ometala pješačka komunikacija, udubina u kojoj su arheološki nalazi natkrila bi se transparentnim mostom. Dio Rive rezerviran za štekate, objašnjava Uzelac, jednim bi se dijelom snizio, te bi se njegovim stepenastim spuštanjem prema Palači otkrili ostaci kule.
— Imamo suvremeniji pristup od IGH pa smo pronašli rješenje za vodu: ona bi se djelomično iscrpila, kako bi joj se razina spustila na onu iz antičkog razdoblja, kada je površina mora bila 70 centimatera niža. Voda bi se razbistrila, lijepo bi odražavala ostatke, a mogla bi se postaviti i podvodna rasvjeta — predlaže Uzelac, navodeći kako je takav zahvat s tehničkog aspekta rutinska stvar, te odbija prigovore konzervatora da bi se postrojenjima za crpljenje vode uništili vrijedni nalazi.
— Slični su zahvati već uspješno obavljeni duž mediteranske obale, ponajviše u Španjolskoj, a autor ovog projekta Antun Diklić to je već napravio u Sisku s prezentacijom Siscije, gdje je također postojao problem voda. Split bi time dobio ugodan ambijent, pogodan za okupljanje, sjedenje, pa čak i spontano sviranje gitare — zaključuje Uzelac, te na naš upit o problemu nakupljanja otpadaka u "rupi", uzvraća kako, prema njegovim iskustvima, "škovace" završe samo u zapuštenim prostorima."

Na kraju je ipak odlučeno da se barem ostaci jugozapadne kule Dioklecijanove palače označe drugačijom obradom kamena na tom prostoru, kako prenosi Jutarnji list od 04.04.2007. godine, a što je i potvrđeno u razgovoru sa Sašom Begovićem . Tekstove na temu označavanja jugozapadne kule donosimo u nastavku.

04.04.2007. - Jutarnji list
Piše: Duška Čolović

Zaštitit će se ostaci Dioklecijanove palače na splitskoj rivi

SPLIT - Ostaci jugozapadne kule Dioklecijanove palače otkriveni prilikom uređenja splitske rive zatrpat će se, a arheološki nalazi označit će se drugačijom obradom kamena na tom predjelu, odlučili su danas stručnjaci na čelu s Jasenom Mesićem, pomoćnikom ministra kulture i Miljenkom Domjanom, glavnim konzervatorom.To znači da će splitska riva koja se uređuje prema projektu zagrebačkog Studija 3 LHD ipak u potpunosti biti završena do početka svibnja.
- Odlučili smo prekriti nalaz jer nismo pronašli tehničko rješenje kako zaštititi ostatke jugozapadne kule od prodora mora i vode te od štetnog utjecaja atmosfere - rekao je Joško Belamarić, ravnatelj splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.   
 

Veljača 2008 – Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Hrvatske
Dinko Peračić
Izvadak iz razgovora sa Sašom Begovićem/3LHD
Working With – uvažavanje tradicije u arhitekturi

"Obavljena su sustavna arheološka istraživanja tog područja i prvi se put to čitavo podzemno područje mapiralo. Projekt je poštivao sve uvjete konzervatora. Apsolutno nije napravljeno ništa što bi ugrozilo pronađene arheološke ostatke. Dapače, tražili smo da se pozove Ministarstvo kulture i da nam se daju precizne upute kako postupati s nalazima.
Koliko su arheološki nalazi i upute konzervatora omogle konačnoj kvaliteti rješenja?
Arheološki nalazi nisu nikako, jer su iskopavani tijekom izvedbe projekta, a ostale upute jesu značajno utjecale na neke dijelove rješenja. Netko bi mogao reći da smo napravili kompromis, da smo npr. uveli više kamena nego što ga je bilo u projektu i slično. Neke su stvari bile pod utjecajem naknadnih konzervatorskih uputa, što je u ovakvom kontekstu potpuno normalno. U vezi s pročeljem, već u natječajnom radu maknuli smo tende s njih, ali definitivna odluka konzervatora bila je da to mora tako biti u čitavoj dužini pročelja. Mislim da je to dobro, kao i novi/stari položaj štekata i njihova organizacija. Zidić je druga priča, jer ga nije preporučio natječajni žiri, već konzervatori naknadno, usred razrade projekta. Na stranu to što i dalje mislim da bi skalinada bila bolje rješenje. Problem je možda što se pitanje arheologije otvorilo tijekom gradnje. Svi smo znali da će pod Rivom biti arheoloških nalaza. To je sve, naravno, trebalo istražiti, prije našeg projekta. Da smo znali unaprijed što se gdje nalazi, vjerojatno bi i naš projekt bio drugačiji. Možda bi bio inspiriran tim povijesnim slojevima koji se nalaze ispod plohe Rive.
Kad su istraživanja bila završena i kad se stekao uvid u nalaze, okupila se komisija Ministarstva kulture (M. Domijan, J. Mesić, Z. Wiewegh, N. Cambi i dr.) koja na početku također nije znala kako reagirati. Naš je stav bio: napravit ćemo što god komisija odluči. Ako odluči da sve bude otvoreno – in situ prezentacija nalaza, neka bude, prilagodit ćemo projekt nalazima. Komisija je zaključila velikom većinom, 10:1, da su ti nalazi važni prvenstveno jer pružaju mogućnost da se cjelovito sagleda povijesni razvoj Rive. Tu se pojavila i ideja muzeja Rive u kojem bi se pokazali i interpretirali svi ostaci: antički, kasnoantički, mletački itd. Mislim da je to dobra ideja koju treba realizirati. Zaključeno
je kako je same nalaze teško sačuvati s obzirom na to da se nalaze na koti morske razine. Kada bi se otkopali, u njihovoj razini stvorilo bi se “jezero” u kojem bi bili izložen propadanju. Komisija je zaključila da osim tragova jugozapadne kule drugo nije vrijedno ni potrebno pokazati, već nalaze treba zaštitit geotekstilom i pijeskom i ponovno zatrpati, što je i učinjeno. U bilo kojem trenutku nalazi se mogu kasnije jednostavno otkopati i otkriti. U zaključku komisije navedeno je da će se napraviti oznake kule u razini poda, ali nije rečeno kako, već je to ostavljeno za neku kasniju fazu. Čak je maknuta jedna palma da bi se ostavilo mjesta za neki budući prikaz „in situ“ kojim bi se mogli pokazati ostaci kule.
Je li realno da se jednom ostvari takvo rješenje?
Ne znam! Bila je zatražena procjena što bi trebalo učiniti da nalazi na toj koti morske razine “prežive”. Trebao bi se napraviti “bazen” s dvije pumpe i jednim generatorom koji neprestano radi, jer u trenutku kada pumpe prestanu s radom (bočata) voda napuni bazen i uništava nalaze. Zatrpani su bili sačuvani 1700 godina, a sada bi se ovim rješenjem polagano uništili."

Apsurdno je da se na kamenim poklopcima velikim slovima označavaju instalacije, dok o najvrjednijim arheološkim nalazima nema ni spomena

Nažalost, do današnjeg dana apsolutno ništa nije napravljeno u pogledu prezentiranja arheoloških nalaza koji su ostali zakopani pod debelim slojem betona ponajviše zahvaljujući deseteročlanoj komisiji Ministarstva kulture republike Hrvatske koja je djelovala u sastavu:
Jasen Mesić, Miljenko Domijan, Z. Wiewegh, Nenad Cambi, Branko Poljanić, Goran Nikšić, Joško Belamarić, Josip Pleić, ????

O toj skandaloznoj odluci akademik Nenad Cambi izrazio je svoje mišljenje u članku Denisa Krnića u Slobodnoj Dalmaciji od 12.04.2006. godine naslova: „Cambi: Konzervatori su me jako povrijedili“:

Skandalozno je da se na pregolemom prostoru Rive nije mogao naći barem mali dio koji bi ostao vidljiv, gdje bi se dobio uvid u povijesne slojeve. Ogorčen sam cijelom tom pričom oko vrijednih ostataka Dioklecijanove Rive, kaže ugledni arheolog i akademik Nenad Cambi.
-Upravo je Dioklecijanova riva ishodište nastanka palače. Kažu konzervatori da je trebalo nasuti ostatke jer se, kao, tako osigurava najbolja sačuvanost ostataka za neku neodređenu budućnost. Ali onda, po takvom argumentu, ne bi ni trebalo raditi arheološka istraživanja. Pa svako je arheološko istraživanje šok za spomenik, ali taj argument naprosto ne stoji. Nije se bilo na razini zadatka i propustila se jedna izvanredna šansa.
Dobro, kako onda ocjenjujete pristup splitskih konzervatora cijelom problemu?
-Moram reći kako je pristup povijesnim ostacima Rive katastrofalan. Njihova je inicijalna pogreška jer nisu predviđali i nisu uvjetovali prezentaciju nalaza u projektu, na što su imali pravo, jer djeluju snagom zakona i u okviru toga su apsolutno mogli tražiti i zahtijevati.
Na koncu ste i izašli iz Komisije grada za nadzor radova na Rivi?
-Naravno, da sam izašao, jer je postalo očito da ne postoji nikakva volja za prezentacijom nalaza. Imao sam svoj čvrsti stav, a li sam bio izmanipuliran od svojih kolega. Njima je trebalo samo moje ime, ali su me izolirali i nečasno su postupili. Nisam imao izbora.
Navodno je postojalo jedno kvalitetno idejno rješenje za prezentaciju povijesnih slojeva Rive?
- Tako je. Radilo se o rješenju zagrebačkog „Studija X“ koje je predviđalo tzv. mokru prezentaciju, a sam studio na tom području ima veliko iskustvo. Međutim, neki su iz komisije to sasjekli i glatko odbacili bez ikakvih argumenata. Ne znam što bih vam rekao osim da sam duboko povrijeđen postupcima svojih kolega. Rad komisije je, po svemu sudeći, bio u svrhu zamračivanja očiju.“